Pojačan sekret je jedan od najčešćih ginekoloških problema sa kojima se sve žene u nekom periodu svog života suoče.

Telo luči različite izlučevine, ipak, treba znati kada je to normalna pojava, a kada se radi o promeni koja zahteva lečenje. U reproduktivnom životnom dobu sve žene neposredno pre ili posle menstruacije imaju normalni, jedva primetni sekret iz polog organa. Nakon menstruacije, sekret je oskudan i bistar, pre i za vreme ovulacije bistar i nešto pojačan, a nakon ovulacije malo zamućen. Te promene u izgledu iscetka veliki broj žena jedva opaža, ali pažljivim i upućenijim može pomoći da odrede plodne dane.

Vaginalni iscedak (fluor genitalis) je sekret u vagini , koji postoji bez obzira na to u kojem je žena dobu. Normalan iscedak u vagini zdrave žene ima različite funkcije od kojih je najvažnija zaštita gornjih delova genitalnog trakta od infekcije. Pre prve menstruacije devojčice nemaju iscedak iz polnog organa, a ako se ipak pojavi posledica je loše higijene, nošenja prljave odeće ili češanja po intimnom mestu. Prilikom menstruacije dolazi do porasta Ph vrednosti što pogoduje razvoju patogenih bakterija. Vrednost Ph raste i ukoliko dođe do infekcije genitalnog trakta (endometritis, cervicitis, piometra) i prilikom normalnih poremećaja. Dugotrajna primena antibiotika, trudnoća, ispiranja i strana tela u vagini su stanja u kojima je žena osetljiva na infekcije. Neracionalnom upotrebom antibiotika i drugih lekova u obliku vaginaleta može se uništiti vaginalna flora, a time i osnova prirodne odbrane od infekcije.

Vagina u normalnim uslovima sadrži dobroćudne laktobacile koji održavaju njenu normalnu kiselost, pa u takvoj sredini ne mogu da se razmnožavaju drugi mikroorganizmi. Kod žena u zrelim godinama hormoni estrogena podstiču bujanje površinskog sloja vagine i time ona postaje otporna na mnoge bakterije. Kada je vagina ugrožena čestim nadražajima – npr. učestalim polnim odnosima, pogotovu sa više partnera, lekarskim zahvatima koji ozleđuju polni organ, kao odstranjivanja polipa i izrezivanja sumnjivog tkiva, kao i upotrebom unutravaginalnih uložaka ili dijafragme za zaštitu od trudnoće – u nju se mogu naseliti različiti mikroorganizmi.

Obilan i zamućen iscedak neugodnog mirisa, koga prate svrab ili promene na spoljašnosti polnog organa ukazuje na upalu koju treba lečiti. Prvenstveno se sumnja na trihomonasne ili gljivične infekcije.

Današnja su kućanstva opremljena raznim sredstvima za čišćenje gotovo poput skladišta municije koja se čuva za najžešćeg neprijatelja - klice i bakterije. U spremištima se nalaze sredstva svih vrsta, od običnih do specijaliziranih za ubijanje klica na određenom području. Bijela za WC, žuta za pločice, zelena za najopakija mjesta... Za sve smo se dobro pobrinuli! Jesmo li?
Od brojnih mikroorganizama koji u miru žive oko nas, 99, 9% je posve bezopasno. Naprotiv, od velike su važnosti za naše zdravlje. Oni su ''sparing partneri'' našem imunološkom sustavu. Važno je znati da je naša koža nastanjena pravim mikrokozmosom bakterija koje su se izvrsno prilagodile uvjetima na njoj i hrane se talogom i znojem. A upravo im tu hranu, u nastojanju da budemo što čišći, redovito skidamo s kože, tuširajući se u nekim slučajevima dva i više puta dnevno. Na suhoj koži će se na četvornom centimetru zateći oko 1000 bakterija, a na vlažnoj tisuću do deset tisuća puta više! One tvore kožnu floru i naši su saveznici.

Posljednjih desetljeća sve je više alergija u ljudi, svjedoci smo sve slabijeg imuniteta, sve veće ugroženosti od najbanalnijih prehlada. Ne, ne radi se o teoriji zavjere, nisu to raznorazni virusi pobjegli iz laboratorija, zavjera je sasvim drukčije prirode: zove se marketing. Kako bismo prodali što više najrazličitijih proizvoda za čišćenje i uništavanje bakterija, prvo moramo stvoriti strah od njih. Tako se polako higijena pretvorila u histeriju.

Jeste li znali da površina crijeva koja je uključena u probavu i širi se iz želuca u anus. Sastoji se od tankog i debelog crijeva. može iznositi do 400 metara kvadratnih te da unutar probavnog trakta postoji oko 500 različitih vrsta mikroorganizama.

Veliki je to broj mikroorganizama koji žive u ravnoteži, natječući se za mjesto vezanja na sluznici i hranu.

Iako je crijevna flora Mikroorganizmi normalno prisutni u debelom crijevu. tijekom života relativno konstantna, mnogo toga na nju utječe.

Sastavni dio crijevne flore su svakako i probiotici - prirodni zaštitnici imunološkog sustava i sluznica,"dobre" bakterije. Jednostanični mikroorganizmi koji imaju tri osnovna oblika: štapića (bacili), okruglasti (koki) i spiralni (spirila). Obično se smatra da bakterije uzrokuju bolesti, ali su mnoge bakterije korisne i ne uzrokuju bolesti..

Manje je poznato da su probiotičke kulture vrlo osjetljive te da njihov broj može lako biti narušen. Ono što utječe na njihov broj je u prvom redu bolest,uzimanje antibiotika i lijekova,stres te hrana i piće koje unosite.Adekvatnom prehranom pomaže se rast dobrih bakterija, a automatski se smanjuje mogućnost za prekomjerni rast mogućih patogena.

Vaginalna flora čini najvažniju prirodnu zaštitu žene od urogenitalnih infekcija. Sastavljena je od „dobrih“ mikroorganizama koji u vagini stvaraju nepovoljne uslove za rast i razvoj uzročnika bolesti. Od „dobrih“ bakterija, najzastupljeniji su laktobacili. Oni sprečavaju razmnožavanje uzročnika bolesti svojim neposrednim prisustvom, ali i stvaranjem određenih supstanci koje sprečavaju razmnožavanje nepoželjnih mikroorganizama. Normalno je da svaka žena ima vaginalni sekret koji se sastoji od vode, sluzi, odbačenih ćelija sluzokože, zaštitnih bakterija i drugih sastojaka. Količina i osobine vaginalnog sekreta menjaju se pod uticajem hormona. Izmenjene osobine sekreta, svrab ili crvenilo u genitalnoj regiji mogu ukazivati na upalu vagine.

Proizvođači probiotika zarađuju milijarde evra, a još se ispituje koliko su "dobri" mikroorganizmi zapravo zdravi. Za dvadeset godina otkako su počeli da ih dodaju namirnicama, probiotici su osvojili rafove sa mlečnim proizvodima.
Posle silnih reklama i dizanja u nebesa te "funkcionalne hrane", nije čudo što na svetskom tržištu proizvodi koji na etiketama nose reč "probiotik" zarađuju više od 500 milijardi evra u samoposlugama i još 600 milijardi u apotekama, pišu "Novosti".

U poslednje vreme, sve stroža pravila o reklamiranju proizvoda dovode, međutim, u pitanje mnoga "probiotička" svojstva. Jer, da li je zaista, i u kojoj meri, dokazano da su ti proizvodi toliko zdravi, gotovo lekoviti? Kakve dobrobiti oni donose?

Teorijski gledano, svakom organizmu je, da bi održavao zdravlje, potrebna uravnotežena ishrana uz ispravan način života. Terapije antibioticima, iscrpljivanje na poslu ili u provodu, pušenje, stres, infekcije, zatvor... sve su to stvari koje rđavo utiču na ceo organizam, uključujući i sistem za varenje. U tom slučaju, dodavanje ishrani probiotika može da bude korisno jer su oni, u suštini, vitalni mikroorganizmi kakvi žive u našem organizmu. "Dobri" mikroorganizmi u našim crevima, naime, aktivno učestvuju u radu celog sistema za varenje. Kada dođe do bilo kakvog poremećaja u crevnoj flori, iz nabrojanih razloga, probiotici bi, barem u teoriji, trebalo da pomognu u ponovnom uspostavljanju ravnoteže.

Danas je poznato više od 2000 različitih vrsta iz roda Salmonella, a bolesti kod ljudi najčešće izazivaju S. typhi, S. paratyphi, S. enteritidis, S. typhimurium, S. pullorum i S. enterica. To su gramnegativne, pokretne štapićaste bakterije. Kreću se pomoću peritrihijalnih flagela i fimbrija. Jedine nepokretne vrste su S. pullorum i S. gallinarum.

Salmonele su fakultativno anaerobne bakterije. Razlažu veliki broj ugljenih hidrata uz stvaranje kiseline i gasa. Salmonele ne razgrađuju laktozu, saharozu i ureu, a produkuju H2S. Salmonele dobro rastu i razmnožavaju se na velikom broju podloga, a samim tim mogu se razvijati i u velikom broju namirnica različitog sastava (Arsenijević, 1999). Salmonele se razmnožavaju u temperaturnom intervalu od 5 do 47°C. Temperature iznad 60°C uništavaju ih za nekoliko minuta. Optimalne vrednosti pH za salmonele su u intervalu 6,5÷7,5, a mogu se razmnožavati i pri vrednostima od 4,5÷9,0. Mogu preživeti u namirnicama u kojima je aw ≥ 0,94. Salmonele su osetljive prema hloru, hlornim jedinjenjima i hloramfenikolu, a otporne su prema dejstvu sulfonamida i benzil-penicilina.