istoa_i_imunitetDanašnja su kućanstva opremljena raznim sredstvima za čišćenje gotovo poput skladišta municije koja se čuva za najžešćeg neprijatelja – klice i bakterije. U spremištima se nalaze sredstva svih vrsta, od običnih do specijaliziranih za ubijanje klica na određenom području. Bijela za WC, žuta za pločice, zelena za najopakija mjesta… Za sve smo se dobro pobrinuli! Jesmo li?
Od brojnih mikroorganizama koji u miru žive oko nas, 99, 9% je posve bezopasno. Naprotiv, od velike su važnosti za naše zdravlje. Oni su “sparing partneri“ našem imunološkom sustavu. Važno je znati da je naša koža nastanjena pravim mikrokozmosom bakterija koje su se izvrsno prilagodile uvjetima na njoj i hrane se talogom i znojem. A upravo im tu hranu, u nastojanju da budemo što čišći, redovito skidamo s kože, tuširajući se u nekim slučajevima dva i više puta dnevno. Na suhoj koži će se na četvornom centimetru zateći oko 1000 bakterija, a na vlažnoj tisuću do deset tisuća puta više! One tvore kožnu floru i naši su saveznici.

Posljednjih desetljeća sve je više alergija u ljudi, svjedoci smo sve slabijeg imuniteta, sve veće ugroženosti od najbanalnijih prehlada. Ne, ne radi se o teoriji zavjere, nisu to raznorazni virusi pobjegli iz laboratorija, zavjera je sasvim drukčije prirode: zove se marketing. Kako bismo prodali što više najrazličitijih proizvoda za čišćenje i uništavanje bakterija, prvo moramo stvoriti strah od njih. Tako se polako higijena pretvorila u histeriju.
Higijena kuće

Higijena kuće ne bi trebala biti usmjerena na to da se u potpunosti eliminiraju sve bakterije iz prostorija (a to je ionako nemoguće, bakterije se uvijek vraćaju!). Cilj je očistiti prostor od prljavštine i smanjiti broj izazivača alergija i bolesti. Za to su dovoljna normalna svenamjenska sredstva za čišćenje, ne morate koristiti agresivna dezinfekcijska sredstva koja ruše sve pred sobom. Ono što je daleko važnije jesu čiste ruke. Obavezno ih treba oprati nakon bilo kakvog odrađenog posla i prije jela, prije i nakon uporabe toaleta, nakon dolaska kući iz grada… Za to će biti dovoljan običan sapun. Jako je važno da često mijenjate ručnike. Ručnike treba mijenjati najmanje tri puta tjedno. Krpice i spužve za posuđe danas su prilično jeftine i ne morate se jedne držati kao da je posljednja. Ipak, ako smatrate da je kvalitetna, operite je koji put u stroju za pranje posuđa.

Mnogi žive u zabludi da je mjesto najveće prljavštine i koncentracije bakterija toalet i kupaonica, pa se tu bacaju na finalnu bitku za opstanak. Ipak, u hladnjaku je daleko veća “nastanjenost“ bakterijama! Ne biste trebali tjednima u njemu držati namirnice, odlagati hranu koja će danima stajati tu u “rajnglicama“, jer “šteta je baciti“ i slično. Ako vam se često događa da ostaje dosta hrane poslije ručka koju, međutim, ne pojedete za večeru, već ona stoji čak i dva dana, radije kuhajte manje porcije. Hladnjak bi trebalo redovito čistiti, izvaditi sve namirnice, provjeriti im rok trajanja, a kad je prazan, oprati ga toplom otopinom octa, to će biti dovoljno.

Ovako ćete reducirati bakterije i klice u svome domu:

* čistite često, ali jednostavnim, neagresivnim, svenamjenskim sredstvima
* često mijenjajte krpe i spužve za čišćenje
* redovito čistite hladnjak, npr. toplom otopinom octa
* redovito praznite i čistite koš za smeće
* kupaonica, WC i kuhinja moraju uvijek biti suhi
* redovito perite ruke.

Tjelesna higijena

Već smo spomenuli da je veoma važno uvijek imati čiste ruke. Što još reći o tjelesnoj higijeni? Neka su istraživanja pokazala da gotovo polovica našeg stanovništva ne koristi dezodoranse, dobar postotak ne koristi pastu za zube, a najmanji je postotak onih koji koriste sredstva za intimnu njegu. Pa dobro, bit će da su mnogi uvidjeli kako previše čistoće može štetiti zdravlju. No, šalu na stranu: osnovna tjelesna higijena je nužna. I tu nema izgovora! Druga je stvar ako ste odlučili baš svaki dan prati kosu, dva do tri puta dnevno se tuširati, ruke ribati iza svakog rukovanja… Tada ste posve kliznuli u drugu krajnost.
Vrlo je nezgodno napisati rečenicu “pretjerano pranje nije zdravo“, jer vas ona može okarakterizirati kao nekulturnu, primitivnu i prljavu osobu. Zanimljivo je da se čistoća veže i uz neke karakterne osobine, pa su tako dobri ljudi čisti, duh im je čist, nemaju prljave misli i tako dalje. Mnogo je toga ukorijenjeno i u našoj prošlosti. Nekad se po prljavštini vidjelo tko je bogat, a tko siromašan, pa su neki ljudi podsvjesno prisegli sami sebi: “Moje dijete će uvijek biti čisto!“ I udri ribati! I zato, vratimo se na početak, teško je, ali ćemo ipak napisati: Previše čistoće šteti zdravlju i oslabljuje naš imunološki sustav.

Neki znanstvenici imunolozi tvrde: pretjeranim pranjem koži odnosimo masnoću i vlagu i time joj uništavamo zaštitni sloj i floru. Posljedica su razna oboljenja, alergije, dermatološke tegobe. Ipak, da se iz ovoga ne bi izvukao pogrešan zaključak: ovo ne znači da se ne treba prati svaki dan, već da se treba prati ispravno, s ispravnim sredstvima. Tri puta tjedno možete se nasapunati po cijelom tijelu, oprati kosu, no u one dane između “generalnog čišćenja“, možete nasapunati samo osnovne zone: noge, pazuhe i intimne dijelove, za ostalo je dovoljna topla voda. Kod velikog broja žena postoji predrasuda oko pranja intimnih dijelova tijela. S jedne strane, ginekolozi govore kako ne treba svaki dan sapunom ispirati sve mikroorganizme koji su važni za zaštitu od raznih upala, pa to onda brojne žene tumače kao da se ne moraju redovito prati. Druge, pak, smatraju da se moraju svakodnevno i više puta prati. Istina je, opet, negdje u sredini, i opet je glavno pravilo: ispravna sredstva za pranje. Postoje brojni gelovi specijalizirani baš za taj dio tijela koji čuvaju floru i pH vrijedost.

Na kraju, ponovimo osnovnu misao: ne treba njegovati kult znoja i raznih loših mirisa, treba se prati, no pravilno odabranim gelovima koji ne štete našem organizmu.
Izvor:

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.